Zavod za Biologiju i medicinsku genetiku
BIOKEMIJSKI TEST PROBIRA ZA SINDROM DOWN I OŠTEĆENJE NEURALNE CIJEVI
(drugo tromjesečje trudnoće)
Tijekom posljednjih desetak godina uvode se nove metode detekcije fetalnih abnormalnosti, uključujući i Downov sindrom. Iako postoji način da se Downov sindrom dijagnosticira analizirajući tkivo ploda dobiveno amniocentezom ili biopsijom korion frondozuma ipak, ne može se svaka trudnica podvrgnuti ovim zahvatima jer se u oba slučaja radi o metodama koje su na određen način rizične za plod. Zbog toga se primjenjuju neinvazivne metode, odnosno testovi probira (engl. screening test) i to na razini čitave populacije trudnica kako bi se otkrile trudnoće s povećanim rizikom. U slučajevima takvih trudnoća preporučuju se daljnji, dijagnostički testovi, npr. amniocenteza.
KOJI JE CILJ PRENATALNOG TESTA PROBIRA ZA DOWNOV SINDROM I OŠTEĆENJE NEURALNE CIJEVI ?
Cilj ovog testa je, u prvom redu, otkrivanje trudnica s povećanim rizikom rađanja djeteta s Downovim sindromom i oštećenjem neuralne cijevi ali i drugih poremećaja kao što je npr. Edwardsov sindrom.
Važno je naglasiti da ovaj test nije dijagnostički, što znači da se ne utvrđuje konačna dijagnoza već se njime procjenjuje rizik za određenu bolest. O visina procjenjenog rizika ovisi primjena daljnjih, dijagnostičkih metoda kao što je npr. amniocenteza.
ŠTO JE DOWNOV SINDROM?
Downov sindrom je najčešći uzrok mentalne retardacije u čovjeka, s učestalošću od 1,3 promila ili 1/770 živorođene djece. Osim mentalne retardacije, djeca rođena s Downovim sindromom često imaju teške abnormalnosti srca, bubrega i crijeva, što nerijetko zahtijeva kiruršku intervenciju u prvih nekoliko godina života. Često boluju i od akutne leukemije, a ukoliko dožive dob od 40-50 godina, većina ih pati od presenilne demencije tipa Alzheimer. (Opširnije o Downovom sindromu)
Valja istaknuti da se djeca s ovim poremećajem najčešće rađaju u obiteljima u kojima nitko nije bolovao od te bolesti.
Downov sindrom nastaje kao posljedica viška kromosoma u oplođenoj jajnoj stanici. Naime, normalan broj kromosoma u stanicama čovjeka iznosi 46. Osobe s Downovim sindromom imaju ukupno 47 kromosoma u stanicama, a taj višak kromosoma odnosi se na kromosom broj 21 pa se ovaj poremećaj naziva još i trisomija 21.
Učestalost Downovog sindroma značajno raste s povećanjem starosti majke. Tako npr. žena stara 30 godina ima vjerojatnost da rodi dijete sa spomenutim poremećajem 1:910, dok je u dobi od 40 godina ta vjerojatnost značajno veća i iznosi 1:100.
Dvoje, troje zdrave, već rođene djece žene od 40 godina nisu garancija da će i sljedeće dijete biti zdravo. Žena te dobi ima izrazito visok rizik da rodi dijete s Downovim sindromom. Kod prethodnih poroda bila je mlađa i imala je manji rizik.
ŠTO JE TO OŠTEĆENJE NEURALNE CIJEVI?
Neuralna cijev je struktura koja se razvija vrlo rano u embrionalno doba i diferencira se u mozak i leđnu moždinu. Važno je da se ta cijev pravilno i potpuno zatvori jer u protivnom može ostati otvor na glavi ili kralježnici djeteta. Ovakav poremećaj javlja se s učestalošću od 1-2/1000 rođene djece, a pojavljuje se kao anencefalija ili spina bifida.
Anencefalija je najčešći poremećaj neuralne cijevi, a radi se o nepotpunom razvoju mozga i kostiju lubanje. Novorođenčad s takvim poremećajem se najčešće rađa mrtva ili umire vrlo brzo po porodu.
Kod spine bifide riječ je o otvoru na kralježnici, pa se ovisno o mjestu koje je zahvaćeno mogu razviti različite poteškoće. Obično je to određena slabost ili paraliza nogu, no mogući su i problemi kontrole velike i male nužde, razvoja hidrocefalusa (vodena glava) kao i poteškoća u psihomotornom razvoju.
KAKO SE PROCJENJUJE RIZIK ZA DOWNOV SINDROM I OŠTEĆENJE NEURALNE CIJEVI ?
Pretraga se izvodi između 15. i 18. tjedna trudnoće, a potrebna je mala količina krvi trudnice, koja se dobiva punktiranjem vene na ruci. U krvnom serumu mjeri se razina tri različita proteina (alfa-fetoprotein, slobodna ß-podjedinica humanog korionskog gonadotropina i nekonjugirani estriol). Uzimajući u obzir vrijednosti mjerenja svakog proteina te starosti trudnice izračunava se rizik za Downov sindrom.
Valja istaknuti da je za proračun rizika jako važno točno odrediti trajanje trudnoće. Najbolji je način da se to utvrdi ultrazvučno određivanje tjedna trudnoće.
U KAKVOM SU ODNOSU SPOMENUTI PROTEINI S DOWNOVIM SINDROMOM?
U trudnoća s Downovim sindromom razine alfa-fetoproteina i nekonjugiranog estriola su niske, a razina slobodne ß-podjedinice humanog korionskog gonadotropina je vrlo visoka. Naravno postoje i odstupanja od ovih odnosa, a to je najčešće slučaj u lažno negativnih rezultata testa.
U KAKVOM SU ODNOSU SPOMENUTI PROTEINI I OŠTEĆENJE NEURALNE CIJEVI?
Proračun rizika za oštećenje neuralne cijevi temelji se samo na mjerenju razine alfa-fetoproteina, a ona je viša od očekivane vrijednosti u određenom tjednu trudnoće. Povišena vrijednost ovog proteina može biti i u slučajevima defekta prednje trbušne stijenke ploda.
KAKO TUMAČITI REZULTAT TESTA?
Rezultat testa je izražen brojčano i on opisuje vjerojatnost da određena trudnica rodi dijete s Downovim sindromom, odnosno s oštećenjem neuralne cijevi. Drugim riječima, nalaz može upućivati na povećan rizik ili pak na mali rizik. Graničnu vrijednost između visokog i niskog rizika odredili su genetičari i on u mnogim centrima koji procjenjuju rizik za Downov sindrom iznosi 1:250. Vrijednosti koje su više od ovog graničnog rizika predstavljaju smanjen, mali rizik, dok niže vrijednosti ukazuju na povećan, odnosno visok rizik. Trudnicama s povećanim rizikom za Downov sindrom preporučit će se amniocenteza kako bi se postavila točna dijagnoza.
1:50, 1:100, 1:150, 1:200 |
GRANIČNI RIZIK 1:250 |
1:300, 1:500, 1:1000 itd. |
VISOK RIZIK |
MANJI ili NIZAK RIZIK |
Valja naglasiti da povećan rizik, odnosno pozitivan rezultat testa ne mora značiti da se doista radi o određenoj bolesti. Na primjer, trudnici kojoj je utvrđen povećan rizik za Downov sindrom krajnji nalaz može biti i lažno pozitivan jer, ustvari, ona ne nosi dijete s Downovim sindromom. Isto tako mali rizik, odnosno negativan nalaz testa ne nosi apsolutnu sigurnost da će trudnica roditi zdravo dijete, odnosno da ono neće bolovati od Downovog sindroma. Znači postoji i lažno negativan rezultat testa.
ZAŠTO SE RIZIK OD 1:250 SMATRA GRANIČNIM RIZIKOM?
Odabir ovog rizika kao granične vrijednosti uvjetovan je rizikom koji nosi sama amniocenteza. Naime, ukoliko se radi o riziku jednakom ili većem od 1:250, onda je vjerojatnost da žena stvarno nosi dijete s Downovim sindromom veća nego što je opasnost da dođe do gubitka ploda kao posljedice amniocenteze.
ŠTO ČINITI KADA REZULTAT TESTA UKAZUJE NA POVEĆAN RIZIK ZA DOWNOV SINDROM I/ILI OŠTEĆENJE NEURALNE CIJEVI ?
Ovisno od slučaja do slučaja liječnik može preporučiti neku ili neke od dolje navadenih pretraga:
- provjera točnosti tjedna trudnoće (ultrazvukom). Ako se nakon pregleda utvrdi druga vrijednost, proračun rizika može se ponoviti (bez ponovnog vađenja krvi) što će promijeniti i visinu rizika, a možda i interpretaciju rezultata;
- provjera broja plodova (ultrazvučni pregled). U višeplodnih trudnoća razina proteina se uvišestručuje;
- detaljan ultrazvučni pregled koji će obaviti liječnik specijalista za fetalnu ultrazvučnu dijagnostiku. Ultrazvučni aparat omogućit će liječniku da detaljno prouči glavicu i kralježnicu ploda, srce, probavilo, bubrege, ruke, noge, posteljicu i plodovu vodu koja okružuje plod;
- amniocenteza, odnosno vađenje plodove vode u kojoj “pliva” plod. Zahvat se izvodi pod kontrolom ultrazvuka, što značajno smanjuje rizik za plod. U dobivenom uzorku plodove vode nalaze se stanice ploda u kojima će se odrediti kromosomski status ploda i postaviti točna dijagnoza. Plodova voda sadrži i proteine koji mogu biti mjereni u svrhu utvrđivanja oštećenja neuralne cijevi.
I na kraju, važno je naglasiti da se u čitavoj testiranoj populaciji trudnica može otkriti 65 - 70% slučajeva Downovog sindroma uz 5% lažno pozitivnih rezultata.
UZORAK ZA ANALIZU: VENSKA KRV
PRIJEM TRUDNICA: SVAKOG RADNOG DANA (9 – 12 sati)
TRAJANJE ANALIZE: 7-10 DANA
CIJENA PRETRAGE: 300kn
Drago nam je što ste čitali ovaj tekst i nemojte se ustručavati pitati za savjet, mišljenje ili slično.
bojana@medri.hr
BIOKEMIJSKI TEST PROBIRA ZA DOWNOV SINDROM (.pdf; 171 KB)
ORGANIZACIJA PRENATALNE SKRBI NA RIJEČKOM PODRUČJU (.pdf;179 KB)
PRENATALNA DIJAGNOSTIKA-NAŠA ISKUSTVA (.pdf; 218 KB)
PREGNANT WOMEN’S ATTITUDES TOWARD AMNIOCENTESIS BEFORE RECEIVING DOWN SYNDROME SCREENING RESULTS
