Katedra za oralnu medicinu i parodontologiju
O kolegiju
Oralno zdravlje uvjet za opće zdravlje
Nositelj predmeta:
Dr.sc. Sonja Pezelj-Ribarić, izvanredni profesor
Katedra za Oralnu medicinu i parodontologiju
e-mail: sonja.pezelj-ribaric@medri.hr
Studij: Integrirani preddiplomski i diplomski svučilišni studij stomatologije
ECTS bodovi: 1
Nastavno opterećenje: 15 sati seminara
Ciljevi predmeta:
Usna šupljina je ogledalo zdravlja ljudskog organizma, pa se tako mnogo bolesti može dijagnosticirati u ranoj fazi zahvaljujući dobrom poznavanju strukture i kliničkog izgleda tvrdih i mekih struktura usne šupljine. Glavni cilj kolegija je upoznati izgled zdravih struktura usne šupljine, razlikovanje zdravog od bolesnog, definiranje obrambenih čimbenika usne šupljine, te način prijenosa bolesti iz usne šupljine u ostale dijelove organizma.
Razvijenje općih i specifičnih kompetencija:
Znanja
Opisati anatomske i histološke karakteristike zdrave usne šupljine uključujući zube, parodontno tkivo, oralnu sluznicu i žlijezde slinovnice.
Definirati obrambene čimbenike u usnoj šupljini
Definirati najučestalije bolesti usne šupljine: karijes, parodontnu bolest, infektivne bolesti oralne sluznice i žlijezda slinovnica.
Definirati način prenošenja bolesti usne šupljine u ostale organe i organske sustave
Vještine
Razlikovati zdrava od bolesnih tkiva usne šupljine
Argumentirati potrebu za održavanjem zdravlja usne šupljine
Opisati posljedice bolesti usne šupljine na opće zdravlje
Ishodi učenja:
Nakon položenog ispita student će biti sposoban učiniti slijedeće:
Navesti i objasniti anatomske i histološke karakteristike zdrave usne šupljine
Navesti i objasniti obrambene čimbenike u usnoj šupljini
Opisati najučestalije bolesti u usnoj šupljini
Objasniti način prenošenja bolesti usne šupljine u ostale organe i organske sustave
Korelativnost i korespodentnost predmeta:
Program predmeta povezan je s određenim dijelovima anatomije, histologije, biologije i biokemije te se njima i dopunjuje.
Sadržaj predmeta:
Anatomske i histološke karakteristike usne šupljine. Obrambeni čimbenici u usnoj šupljini. Karijes. Bolesti pulpe i parodontnog tkiva. Infektivne bolesti oralne sluznice i žlijezda slinovnica. Fokalna infekcija.
Pristup učenju i poučavanju u predmetu:
Seminari su oblik nastave u kojem nastavnik ili asistent s manjom skupinom studenata utvrđuje i dopunjuje osnovna znanja predviđena nastavnim programom kolegija. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u seminarskoj nastavi. Na seminarima student s nastavnikom aktivno raspravlja o propisanom gradivu. Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje). Pokazano znanje uključuje se u završnu ocjenu na ispitu iz ovog predmeta. Ukoliko student tijekom redovnog održavanja seminara nije pokazao zadovoljavajuće znanje, obvezan je kolokvirati to gradivo. Rad svake grupe nadgleda nastavnik-mentor
Način izvođenja nastave:
Pohađanje nastave je obvezno. Student koji ima četiri ili manje opravdana izostanka sa seminara mora nadoknaditi propušteno gradivo kolokviranjem. Nazočnošću na seminarima student može ostavriti 1-5 bodova (70% 1 bod; 71%-78% 2 boda; 79%-85% 3 boda; 86%-92% 4 boda, 93%-100% 5 bodova).
Provjera znanja:
Student će tijekom turnusa i ispita moći skupiti maksimalno 100 ocjenskih bodova (maksimalno 70 ocjenskih bodova tijekom turnusa i maksimalno 30 ocjenskih bodova tijekom završnog ispita).
Tijekom turnusa student može supiti maksimalno 70 ocjenskih bodova. Od toga 40 izradom pisanog seminarskog rada, 25 aktivnim sudjelovanmje na nastavi, 5 bodova redovitim pohašanjem nastave.
Završni ispit satoji se od pismenog i usmenog dijela, a obuhvaća gradivo određeno planom i programom predmeta. Na pismenom ispitu može sakupiti najviše 15 ocjenskih bodova i na usmenom također 15 ocjenskih bodova. Konačna ocjena ispita oblikuje se prema ukupnoj aktivnosti studenta, tj. od ocjenskih bodova sakupljenih tijekom turnusa i ocjenskih bodova na završnom ispitu.
Tablica 1. Vrednovanje pisanog dijela završnog ispita
| Broj točno riješenih zadataka | Ocjenski bodovi |
| 15 | 1 |
| 16 | 2 |
| 17 | 3 |
| 18 | 4 |
| 19 | 5 |
| 20 | 6 |
| 21 | 7 |
| 22 | 8 |
| 23 | 9 |
| 24 | 10 |
| 25 | 11 |
| 26 | 12 |
| 27 | 13 |
| 28 | 14 |
| 29-30 | 15 |
Oblikovanje završne ocjene
Ostvarenim ocjenskim bodovima pridružuju se ocjene nakon što su svi studenti pristupili
završnom ispitu na prvom ispitnom roku. Temeljem njihovih ostvarenih bodova utvrđuje se konačna rang lista i studenti se ocjenjuju na sljedeći način: A 10 %, B 25 %, C 30 %, D 25 % i E 10 % studenata. Brojčani sustav ocjenjivanja uspoređuje se s ECTS sustavom na sljedeći način: A izvrstan (5), B – vrlo dobar (4), C – dobar (3), D i E – dovoljan (2).
Navedena rang lista vrijedi samo za prvi ispitni rok dok na sljedećem ispitnom roku popravniispit student može biti ocjenjen samo ocjenom dovoljan (E) bez obzira na postignuće. Na konačni poredak studenata na rang listi ne utječu studenti koji su pristupili popravnom ispitu.
Literatura:
Junqueira LC i sur.: "Osnove histologije", prema X američkom izdanju, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
Stambolija, Giljača: Histološki atlas, elektronički priručnik, Sveučilište u Rijeci, 2004.
Sobotta: "Atlas histologije", Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2004.
Križan Z.: Pregled građe glave, vrata i leđa. Školska knjiga, Zagreb, 1989.
