Zavod za Histologiju i embriologiju
O katedri
Kratka povijest
Zavod / Katedra za histologiju i embriologiju djeluje od 1958. godine kada je i počela organizirana nastava iz histologije i embriologije na studiju medicine. Danas Katedra organizira nastavu na većem broju kolegija na dodiplomskim znanstvenim i stručnim studijima kao i na poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Prvi predstojnik Zavoda bio je prof.dr. Vladimir Bačić, a na toj ga je funkciji 1980. godine naslijedio prof.dr. Berislav Batistić. Uz prof. Bačića i prof. Batistića veliki doprinos razvoju Zavoda dala je i prof.dr. Zdenka Marunić. Školske godine 1995/96. pročelnikom Zavoda / Katedre postaje prof.dr. Stipan Jonjić.
Nastavna djelatnost
Temeljni oblik nastave na Katedri su seminari i vježbe u malim skupinama. Studenti se koriste histološkim preparatima iz zbirke Zavoda, ali i različitim drugim suvremenim nastavnim pomagalima. Za izvođenje vježbi nastavnici i studenti koriste suvremeno opremljenu učionicu s većim brojem binokularnih mikroskopa, LCD projektorom i kompjuterom. Studentima je na raspolaganju i veći broj mikroskopa i zbirki histoloških preparata koje mogu posuditi sa Zavoda za samostalno učenje. Kvalitetnom razvoju nastave pridonijeli su i udžbenici koje su napisali prof. Bačić i prof. Batistić. Članovi Katedre organizirali su i uredili prijevod udžbenika Molekularna biologija stanice (2000.) i prijevod Sobottinog Atlasa histologije (2003.). Šk. godine 2003/04. demonstratori Zavoda zajedno s nastavnicima napravili su CD s temeljnim gradivom koje studenti obrađuju na vježbama iz histologije koristeći preparate zbirke Zavoda za pravljenje mikroskopskih snimaka.
Znanstvena djelatnost
Studenti imaju priliku upoznati istraživačke laboratorije na Zavodu, a najboljima se nudi i angažman u znanstveno - istraživačkom radu.
Nastavnici i suradnici Zavoda trenutno su nositelji četiriju znanstvenih projekata koje sufinancira Ministarstvo znanosti i tehnologije i jednog međunarodnog projekta sufinanciranog sredstvima Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a. Na Zavodu se izvodi i tehnološki projekt "Manipulacija mišjih gena in vivo" čiji je cilj uspostava tehnologije ciljane mutageneze mišjih gena za potrebe znanstvenih istraživanja. Temeljni znanstveni interes Zavoda je patogeneza virusnih infekcija s posebnim osvrtom na mehanizme kojima se herpesvirusi opiru imunološkom nadzoru. Istražuju se i mehanizmi kongenitalnog oštećenja mozga izazvani citomegalovirusnom infekcijom. Važna odlika znanstveno - istraživačkog rada Zavoda je suradnja s nekoliko institucija u svijetu: Max von Pettenkofer Institut, München; Veterinärmedizinischen Universität, Beč; University of Alabama, Birmingham; Robert Koch Institute, Berlin i druge. Laboratoriji Zavoda solidno su tehnološki opremljeni i podijeljeni u nekoliko funkcionalnih cjelina.
