Katedra za Medicinsku informatiku
O katedri
Kratka povijest
Katedra za informatiku kao ustrojbena jedinica spominje se prvi puta u Pravilniku o unutrašnjem ustrojstvu, sistematizaciji i nomenklaturi radnih mjesta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci iz 1993. godine. Iako se nastava iz kolegija Medicinska informatika neprekinuto održavala sve vrijeme od njezina uvođenja, nastavu su održavali gostujući profesori i nastavnici s drugih ustrojbenih jedinica Fakulteta, a postojanje Katedre je samo formalno sve do dolaska prof. dr. sc. Mladena Petrovečkog. Prof. Petrovečki zapošljava se na Fakultetu na Katedri za informatiku krajem 1998. godine, a odlukom Fakultetskog vijeća u lipnju 1999. postaje njezin prvi pročelnik. Krajem 1999. godine na Katedri se kao asistent zapošljava dipl. inž. med. biok. Lidija Bilić-Zulle, a u veljači 2003. viša predavačica mr. sc. Gordana Brumini. Odlukom Fakultetskog vijeća u ožujku 2005. Katedra se preimenuje u Katedru za medicinsku informatiku, čime se usklađuje sa svjetskim standardima nastave medicinske informatike.
Početkom 2005. godine prof. Petrovečki s mjesta pročelnika Katedre odlazi privremeno u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na mjesto pomoćnika ministra za znanost, čime dužnost pročelnice Katedre preuzima mr. sc. Lidija Bilić-Zulle.
Nastavna djelatnost
U proteklih šest godina koliko Katedra djeluje kao samostalna ustrojbena jedinica Fakulteta kvaliteta nastave kontinuirano se podiže. Informatička učionica se od skučene, nedostatno opremljene prostorije razvila u modernu studentsku informatičku učionicu opremljenu s petnaest osobnih umreženih računala spojenih na internet. Tijekom nastave svaki student radi samostalno na računalu, a izvan nastave učionica je otvorena studentima za samostalnu uporabu. Na studiju opće medicine kolegij Medicinske informatike je obvezni kolegij, programom prilagođen svim standardima i preporukama međunarodne udruge za medicinsku informatiku – IMIA (International Medical Informatics Association). Nastava je organizirana kao skup samostalnih studentskih seminara i vježbi kojima se potiče studente na savladavanje znanja i vještina nužnih za razumijevanje i korištenje informacijskih tehnologija u medicini, zdravstvenih informacijskih sustava, informatičke potpore medicinskom odlučivanju, upravljanju medicinskim podatcima i informacijama te unaprjeđenju zdravstvene zaštite. Nastava informatike na stručnim studijima uvodi se u sklopu kolegija Zdravstvena statistika i informatika krajem 80-tih godina, a Fakultetsko vijeće u ožujku 2003. donosi odluku o izvođenju samostalnog kolegija Informatika na Katedri za informatiku.
U sklopu poslijediplomskog studija Biomedicina prof. Petrovečki nositelj je obveznog kolegija Metodologija znanstvenog istraživanja. Kao gostujući nastavnik prof. Petrovečki nositelj je i kolegija Biostatistika na poslijediplomskom studiju Medicinske biokemije pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Sadržaj nastave kolegija koji se provode na Katedri neprekidno se prilagođava novim spoznajama i brzom razvoju informacijske tehnologije, te potrebama i zahtjevima studenata. Kao temelj razvoja kolegija služi studentska anketa kojom studenti ocjenjuju sadržaj, organizaciju i kvalitetu provođenja nastave i koja se neprekidno provodi od vremena kada je Katedra ustrojena u današnjem obliku.
Razvojem medicinske informatike pojavljuju se i nova područja važna za izobrazbu stručnjaka u zdravstvu kao što su rad i korištenje zdravstvenih informacijskih sustava, računalna obradba slika u medicini i sl., pa se tako i razvijaju novi kolegiji koji će u sklopu reorganizacije studija i prilagodbe bolonjskom procesu biti uvedeni kao obvezni i izborni kolegiji na sveučilišnim i stručnim dodiplomskim i poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
U sklopu djelatnosti Katedre organiziran je i tzv. Journal club nazvan
"Science Trek Journal Club", znanstvena skupina nastavnika i studenata, za cjeloživotnu izobrazbu iz područja biomedicinske znanstvenoistraživačke metodologije.
Znanstvena djelatnost
Uz nastavnu, znanstvena djelatnost čini važan dio u radu Katedre. Znanstvena područja koja se ponajviše izučavaju su medicinska informatika, statistička metodologija istraživanja, teorija oblikovanja znanstvenoga rada i počela znanstvenoistraživačke čestitosti. Uspješnost bavljenja znanstvenim radom potvrđuje se velikim brojem objavljenih radova u uglednim biomedicinskim časopisima indeksiranim u bazi Current Contents. Znanstveni ugled djelatnika Katedre potvrđuje i mjesto statističkog urednika časopisa Croatian Medical Journal koje prof. Petrovečki obnaša od 1994. godine, a od 2004. godine statističkim urednicima pridružuje se i mr. sc. Bilić-Zulle.
Područje istraživanja znanstvenoistraživačke čestitosti osobito je važno u znanstvenoj djelatnosti Katedre i ostvaruje se kroz znanstveni projekt odobren 2002. godine od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, br. 0062044 "Pojavnost, osobine i stajališta o prisvajanju autorskog vlasništva u biomedicini". Cilj projekta jest istražiti, brojčano iskazati i dokumentirati postojanje plagiranja, prikazati stanje u našoj zemlji, kod studenata medicine i kod autora znanstvenih publikacija. Rezultati će iskazati znanstvenu potvrdu vrste i učestalosti pojavljivanja neovlaštenog preslikavanja tuđeg autorstva, s temeljem u brojčanom iskazu mjera plagiranja, korištenjem osobite računalne programske potpore za iznalaženje plagiranog sadržaja. Takvih podataka u nas nema, i u svijetu su malo poznati, a bitni biomedicinskoj zajednici.
Drugi dio znanstvene djelatnosti istražuje stavove i prihvaćanje uvođenja zdravstvenih informacijskih sustava u bolničke ustanove. Razvoj informacijske znanosti i uvođenje informacijskih sustava u svakodnevni rad zdravstvenih djelatnika doveo je do čitavog niza promjena koje se očituju promjenom organizacije rada, modernizacijom i standardizacijom radnih procesa u svim dijelovima zdravstvene zaštite. Pozitivan stav medicinskog osoblja preduvjet je za prihvaćanje informacijske tehnologije u svakodnevnom radu. Rezultati ovog istraživanja ukazat će na najvažnije smjernice u obrazovanju medicinskog osoblja prilikom uvođenja informacijskih sustava u zdravstvene ustanove i usmjeriti na bitne čimbenike prilikom oblikovanja stavova osoblja spram novih tehnologija.
Osim navedenih, većih istraživačkih projekata, u tijeku je i niz manjih istraživanja koja se provode koristeći informacijske tehnologije u svrhu proučavanja područja od znanstvenog interesa Katedre i podizanja kvalitete nastavne i znanstvene djelatnosti, a za koja se očekuje objavljivanje u skoro vrijeme.
