Katedra za Nuklearnu medicinu
O katedri
Kratka povijest
U okviru Interne klinike bolnice «Braća dr. Sobol», uz značajan doprinos Medicinskog fakulteta u Rijeci, 24. ožujka 1965. godine osnovan je Radioizotopski laboratorij, koji 1976. godine prerasta u samostalnu organizacijsku jedinicu – Zavod za nuklearnu medicinu.
Djelatnici Zavoda za nuklearnu medicinu, odnosno sadašnje Katedre za nuklearnu medicinu, od samog početka volonterski sudjeluju u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Izborom dr. sc. Antona Burića u znanstvenog asistenta 1980. godine, započinje redovito i službeno učešće djelatnika Katedre u nastavi u okviru objedinjene Katedre za unutarnje bolesti i nuklearnu medicinu. Nastava iz nuklearne medicine se održavala unutar kolegija Propedeutike interne medicine, no već 1994. godine, Nuklearna medicina postaje samostalni kolegij. Temeljem postojanja samostalne ustrojbene jedinice, Zavoda za nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka, te dugogodišnjeg učešća u izvođenju nastave na dodiplomskim, poslijediplomskim te stručnim studijima, a u cilju poboljšavanja znanstveno-nastavne djelatnosti, Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 25. rujna 2001. godine, donosi odluku o osnivanju Katedre za nuklearnu medicinu.
Prvi pročelnik Katedre, na toj dužnosti do kraja 2003. godine, bio je prof. dr. sc. Anton Burić, a od početka 2004. godine funkciju pročelnika obnaša doc. dr. sc. Aleksandar Smokvina, koji je i danas na toj dužnosti.
Na Katedri se, na dodiplomskim i stručnim studijima, izvodi nastava kolegija Nuklearne medicine te izbornih predmeta na studiju medicine, studiju za diplomirane sanitarne inženjere, stručnom studiju Medicinske radiologije i stručnom studiju Medicinsko-laboratorijske dijagnostike.
Osim nastave na poslijediplomskom znanstvenom studiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, djelatnici Katedre sudjeluju u nastavi na poslijediplomskom studiju iz nuklearne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (doc. A. Smokvina).
Djelatnici Zavoda odnosno Katedre su do sada objavili više od 150 stručnih i znanstvenih radova, izrađena su i obranjena 3 magistarska rada i 4 doktorata znanosti, autori su pojedinih poglavlja u prvom udžbeniku nuklearne medicine na hrvatskom jeziku ,«Klinička nuklearna medicina», izdanom 1999. godine u Zagrebu.
Znanstveni projekti
1976 - 1980: Primjena digitalnih računala i kinetike matematskog modela u ispitivanju distribucije obilježenih spojeva u organizmu – voditelj projekta: prof.dr.sc. Vesna Švarcer
1981 - 1986: Mogućnost smanjenja doze zračenja kod primjene radioaktivnih izotopa u dijagnostičke svrhe – voditelj projekta: prof.dr.sc. Vesna Švarcer
1987 - 1992: Istraživanje mogućnosti smanjenja doze ozračenja u unaprjeđenju dijagnostike kroničnih i degenerativnih bolesti radioizotopima – voditelj projekta: prof. dr. sc. Anton Burić
1996 - 2001: «Morfološka i funkcijska ispitivanja bubrega radionuklidima» (062022) – voditelj projekta: doc. dr. sc. Aleksandar Smokvina
2002 – 2006: «Utjecaj hormonalnih poremećaja i bolesti crijeva na gustoću koštane mase» (0062025) – suradnik na projektu: doc. dr. sc. Aleksandar Smokvina
Djelatnici Katedre, odnosno Zavoda za nuklearnu medicinu, redovito sudjeluju u stručnim i znanstvenim skupovima od 1970 godine. Uspješno su 1980. godine u Opatiji organizirali XVI znanstveni sastanak Jugoslavenskog udruženja za nuklearnu medicinu.
Hrvatsko društvo za nuklearnu medicinu već od 1994. godine redovito organizira međunarodne kongrese. Posljednja tri (1999., 2002., 2005.) su održana u Opatiji, u čemu aktivno sudjeluje i Zavod odnosno Katedra za nuklearnu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
