Katedra za Zarazne bolesti
O katedri
Kratka povijest
Razvoj Katedre za zarazne bolesti ne može se promatrati odvojeno od razvoja istoimene Klinike. Osnivačem se smatra prim. dr. Valter Rukavina koji po osnutku Medicinskog fakulteta postaje nastavnik iz predmeta Zarazne bolesti. Područja znanstveno-stručnog interesa prof. Rukavine bila su fascioliaza, pjegavi tifus i bruceloza. Zbog dugogodišnje kliničko-epidemiološke problematike vezane uz brucelozu u našoj regiji, WHO osniva Regionalni centar za suzbijanje bruceloze vezan uz riječki Odjel za zarazne bolesti.
Sljedeći predstojnik je prof. dr. Mladen Cezner koji se posebno bavio difterijom i Q groznicom, te povezivanjem epidemiološke, infektološke i mikrobiološke djelatnosti sa sanitarnom inspekcijom.
U vrijeme prof. dr. Miroslava Cuculića temeljni interes bile su crijevne zarazne bolesti i zoonoze. Utemeljitelj je prvog poslijediplomskog studija iz “Turističke, pomorske i tropske medicine” godine 1985., u radu kojega su sudjelovali i nastavnici iz Graza, Hamburga i Trsta.
Nakon profesora Cuculića Katedru i Kliniku vodi prof. Miro Morović u čijemu su fokusu bili virusni hepatitisi i infekcije u imunokompromitiranih. Značajno je osuvremenjen rad Katedre informatizacijom, opremanjem predavaonice i biblioteke. Najveće postignuće jest uspostava Laboratorija za molekulsku dijagnostiku čime se PCR metoda u dijagnostici infektivnih bolesti počela koristiti u Rijeci. Laboratorij je najvećim dijelom opremljen donacijom njemačke Zaklade Alexander von Humboldt stipendisti doc. dr. Ivici Paviću koji je od godine 2002. pročelnik Katedre, dok je doc. dr. Ivica Poljak predstojnik Klinike. Znanstveno-stručni razvoj u tijesnoj je vezi s Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, te Mikrobiološkim institutima Sveučilišta u Ljubljani i u Ulmu (Njemačka).
Pri Katedri se danas odvija nastava za sve sveučilišne studije pri MF, surađujući s Katedrom za mikrobiologiju u vertikalnoj integraciji kolegija.
