Katedra za Zdravstvenu ekologiju
O katedri
Kratka povijest
Katedra za zdravstvenu ekologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci je nastala razdvajanjem iz Katedre za socijalnu medicinu i zdravstvenu ekologiju do koje je došlo odlukom Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci od 1. ožujka 2003. godine, a njezinu znanstveno-nastavnu bazu predstavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Time su se stvorili preduvjeti daljnjeg razvoja zdravstveno ekoloških sadržaja na studiju medicine i diplomiranih sanitarnih inženjera, koji trebaju pokriti one aspekte ljudskog zdravlja uključujući i kvalitetu života koji su određeni međudjelovanjem fizikalnih, kemijskih, bioloških i socijalnih čimbenika u okolišu.
Znanstveno-nastavna djelatnost
Težište znanstveno-nastavnog djelovanja okreće se izučavanju i istraživanju teorije i prakse procjenjivanja, kontrole, prevencije i ispravljanja okolišnih čimbenika u kontekstu njihovog negativnog zdravstvenog učinka na sadašnje i buduće generacije ljudi. Naročito se osnažuje izučavanje metodologije praćenja faktora rizika u okolišu, izloženosti kao i množine aspekata zdravstvenih učinaka. Pritom se ciljano izučavaju modeli epidemioloških javno zdravstvenih studija, načini njihove interpretacije, pouzdanost rezultata analitičkih testiranja, uključujući proučavanje uzorka populacijskih studija, te metode uzorkovanja kao i čimbenika o kojima ovisi veličina uzorka.
Osnažuju se i sadržaji koji se odnose na izučavanje demografskih promjena vezanih uz globalne promjene u okolišu uključujući i njihove posljedične zdravstvene učinke te implikacije koje iste imaju za budućnost sustava zdravstvene skrbi. Katedra ima naročit značaj zbog brojnosti i raznolikosti sadržaja i kolegija koje izučavaju studenti na studiju diplomiranih sanitarnih inženjera pa će njezini nastavnici sukladno sadržajnom opusu dati znakovit doprinos reformi nastavnih sadržaja ovog studija koja je u tijeku. Oblikovanje novih profila stručnjaka u zdravstvu koji se bave problematikom okolišnog zdravlja pomoći će da neke javnozdravstvene mjere u budućnosti dobiju znatno veće značenje i važnost nego što imaju danas, a to su mjere ekološkog nadzora evaluacije i vrednovanja različitih aspekata kvalitete okoliša za koje se zna da imaju jasan utjecaj na ljudsko zdravlje (zrak, voda, hrana, tlo, otpad, zračenja, vibracije, buka itd.) kao i javno zdravstveni programi kvalitetne zdrave prehrane koje će određivati nacionalna prehrambena politika, nadalje programi imunizacije, stručnog prihvata i obrade ljudi u masovnim migracijama koje su često potaknute ekološkim prilikama. Uravnoteženje bioloških resursa i stabilizacija ozbiljno narušene globalne ekološke situacije zahtjeva kontinuirani javnozdravstveni napor te prilagodbu zdravstvenog sustava koji za iste mora biti pripremljen i ekipiran odgovarajuće educiranim djelatnicima.
