Povijest

Popis dekana

1955 - 1958 SILVIJE NOVAK
1958 - 1959 EUGEN CERKOVNIKOV
1959 - 1960 KARLO PANSINI
1960 - 1962 DIMITRIJE ATANACKOVIĆ
1962 - 1964 DUŠAN JAKAC
1964 - 1966 DAVOR PEROVIĆ
1966 - 1968 ANDRIJA LONGHINO
1968 - 1970 ZDENKO KRIŽAN
1970 - 1972 VLADIMIR BEZJAK
1972 - 1974 SLOBODAN ĆUK
1974 - 1979 SLOBODAN MARIN
1979 - 1983 VINKO FRANČIŠKOVIĆ
1983 - 1987 DANIEL RUKAVINA
1987 - 1990 SLOBODAN MARIN
1990 - 1994 ANTE SIMONIĆ
1994 - 1995 MILJENKO KOVAČEVIĆ
1995 - 1999 DANILO PAVEŠIĆ
1999 - 2003 STIPAN JONJIĆ
2003 - 2008 MILJENKO KAPOVIĆ
2008 - 2014 ALAN ŠUSTIĆ
2014- ------- TOMISLAV RUKAVINA

 

1. Razlozi osnivanja

Uz nacionalno oslobođenje i pripajanje matičnoj domovini što ih je kraj II. svjetskog rata donio Rijeci, Istri, Zadru i Cresko-Lošinjskom otočju, započinje i svekolika revitalizacija, tih do tada, od tuđinskih vlasti tradicionalno zapostavljenih, krajeva. Izrazito nepovoljne socijalno medicinske prilike, osobito na terenu, te nedostatan broj zdravstvenih djelatnika svih profila nameću potrebu odgoja novog, domaćeg kadra. Kako je u ono doba jedini hrvatski medicinski fakultet u Zagrebu bio prekapacitiran, a broj potencijalnih studenata iz istarsko-primorsko-goranske i susjednih regija sve veći, progresivni medicinski pregaoci u Rijeci pokreću inicijativu za osnivanje studija medicine u svojoj sredini.

2. Preduvjeti - Tradicija i objektivne mogućnosti

Dok je Antonio Senato d’ Ancona (16. st) predvodnik prvih fakultetski obrazovanih liječnika u Rijeci, Severino Graziono svojim ukupnim profesionalnim opusom, poglavito s raspravom “De usu mercurii“ 1755., označit će početak razvoja znanstvene medicine u gradu. Cosmini 1786. pokreće prvu primaljsku školu za čije polaznice Carobi na hrvatskom jeziku priprema teoretsko-praktični priručnik. Slijede: Cambieri, Giacich, Catti, Grossich i mnogi drugi koji svaki u svojoj domeni afirmiraju najsuvremenija medicinska postignuća na području kliničkih disciplina – interne medicine, laringologije, kirurgije … do riječke specifičnosti – pomorske medicine. Premda podijeljena umjetnom granicom, između dva rata, riječki i sušački liječnici uspješno nastavljaju djelo svojih prethodnika, za što su posebno zaslužni voditelji pojedinih odjela - vrsni kliničari u Rijeci: Lionelo Lenaz, Ruggiero Grossich i budući najgorljiviji zagovornik Fakulteta Viktor Finderle, te Velimir Guteša, Silvije Novak, Janko Komljenović, Jakov Bakotić ... na Sušaku.

Nakon Drugog svjetskog rata ujedinjavanjem grada stvaraju se preduvjeti za povezivanje cjelokupne bolničke službe. Premda je dio liječnika Talijana napustio Rijeku, iz Hrvatske stižu novi specijalisti koji će na temeljima bogate tradicije riječke bolnice nastaviti s još uspješnijim radom, a riječke će bolnice poslužiti kao osnova za kliničku nastavu i praksu studenata skorašnjeg Medicinskog fakulteta.

3. Kronologija razvoja

  • 17. rujna 1954. Narodni odbor (NO) Rijeke i Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku upućuju Savjetu Medicinskog fakulteta u Zagrebu izvješće o zajedničkoj sjednici kojoj su bili nazočni dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Andrija Štampar i predsjednik NO Rijeka Edo Jardas sa suradnicima i predstavnicima zdravstvene službe. Prihvaćen je prijedlog Medicinskog fakulteta u Zagrebu o osnivanju filijale u Rijeci i izabrana prigodna komisija za provođenje inicijative.
  • Posljednji kvartal 1954. i prvo polugodište1955. u znaku su organizacijskih priprema. Glede prostora za predkliničke zavode i upravu predodređuje se kompleks zaklade Branchetta, gdje valja nadograditi jedan kat i predvidjeti internat za 100 studenta s time da će se klinička nastava održavati u postojećim bolnicama. Nastavnička mjesta valja popuniti šefovima odjela koji u međuvremenu moraju uredovno habilitirati, a za nekliničke predmete pozvat će se nastavnici iz Zagreba i drugih Fakultetskih centara.
  • 12. srpnja 1955. Na sjednici Republičkog vijeća izglasan je Zakon o osnivanju Medicinskog fakulteta u Rijeci koji pripada Sveučilištu u Zagrebu. Početak rada određen je za školsku godinu 1955./56.
  • 13. srpnja 1955. Na sjednici Vijeća Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Silvije Novak izabran je za redovnog profesora i v. d. dekana netom osnovanog Medicinskog fakulteta u Rijeci.
  • 19. srpnja NO Rijeke ustupa Fakultetu kompleks Branchetta u ul. O. Ban 20-22 i stavlja na raspolaganje 14 milijuna dinara, a Izvršno vijeće NRH 15 milijuna dinara.
  • 13. kolovoza 1955. postavljen je za prvog tajnika Fakulteta dr. Mato Gržeta.
  • 22. listopada 1955. Vijeće Medicinskog fakulteta u Zagrebu bira prve nastavnike kojima je povjerena nastava: S. Novak i Z. Kučić (interna medicina), J. Komljenović (klinička kirurgija), A. Medanić (opća kirurgija), D. Perović (ginekologija), Z. Sušić (neuropsihijatrija), F. Jelašić (neurologija), T. Dujmušić i J. Bakotić (otorinolaringologija), A. Filipović (oftalmologija), B. Cvitanović (higijena i socijalna medicina).
  • 6. studenog 1955. pregledana je zgrada Branchetta i izvršena raspodjela prostorija.
  • 21. studenog 1955. u Gradskoj vijećnici u Rijeci za 6 studenata pete godine i 12 apsolvenata te nastavnike i brojne uglednike iz Rijeke i Zagreba, v. d. dekana prof. dr. Silvije Novak održao je nastupno predavanje na temu “Današnji značaj interne medicine”. Time je i službeno započela prva akademska godina najstarijeg riječkog fakulteta.
  • 23. travnja 1957. Sveučilišni savjet u Zagrebu, upućuje Vijeću Sabora NRH prijedlog za osamostaljenje Medicinskog fakulteta u Rijeci te da se na jesen započne s nastavom s prvim semestrom i raspiše natječaj za upis najviše 80 studenata, te nastavi s nastavom na četvrtoj, petoj i šestoj godini studija. Druga i treća godina osnivat će se postupno iz naraštaja vlastitih studenata.
  • 20. lipnja 1957. izvršno vijeće NRH donosi odluku o osamostaljenju fakulteta te se određuje kvota od 100 studenata za upis u prvu godinu. Time Medicinski fakultet u Rijeci postaje prvi fakultet u Hrvatskoj osnovan izvan Zagreba.
  • Od 1961. usporedo s dodiplomskim studijem organizira se i poslijediplomski studij
  • 1973./74. započinje redoviti studij za studente stomatologije
  • 1978./79. započinje stručni studij za više medicinske sestre / tehničare
  • 1985./86. započinje stručni studij za inženjere medicinske radiologije
  • 1986./87. započinje stručni studij za više fizikalne terapeute
  • 1987./88. započinje stručni studij za medicinsko-laboratorijske inženjere
  • 1988./89. započinje studij stomatologije uz rad za talijanske državljane
  • 1990./91. petogodišnji studij opće medicine reorganizira se u šestogodišnji
    studij. Istovremeno započinje redovni četverogodišnji studij za diplomirane sanitarne inženjere.
  • 1994./95. uvodi se redoviti studij stomatologije za strane državljane
  • 1998./99. stručni studiji se usmjeravaju prema Zdravstvenom odjelu Veleučilišta u Rijeci.

Za podrobnije podatke obratiti se na izvore i literaturu:

  1. Arhiv Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
  2. Cerkovnikov E. Osvrt na osnivanje Medicinskog fakulteta u Rijeci. Medicina 1965;2:213-17
  3. Cerkovnikov E. Osvrt na osnivanje Medicinskog fakulteta u Rijeci, II. saopćenje. Medicina 1965;2:383-4.
  4. Cerkovnikov E. Deset godina (1955. – 1965.) postojanja Medicinskog fakulteta u Rijeci. Liječ Vjesn 1966;88:417-22
  5. Cerkovnikov E. Prilog proučavanju osnivanja Medicinskog fakulteta u Rijeci. Acta fac med Flumin 1966;1.7-37.
  6. Korin N. Razvoj medicinske misli u Rijeci. Rijeka: Zavod za zaštitu zdravlja, 1966.
  7. Korin N, Vrbanić D. Povijest zdravstvene kulture na području Rijeke. Dometi 1985; 18 (4-5):53-62.
  8. Škrobonja A, Bobinac D, Varljen J, Simonić A, Linić-Vlahović V. Rijeka: Medical School: Development of higher education and medicine in Rijeka. Cro Med J 1992;33:127-33.

 

+ | Impressum | + | Dostupnost / Accessibility | + | Mapa weba | + | Webmaster | + | Veličina teksta: A | A | A | A |+
Zadnja promjena: .
vrh stranice