FP7
Glavni europski instrument za financiranje znanstvenih istraživanja svakako su Okvirni programi. Prvi okvirni program trajao je od 1984. do 1987., a posljednji Šesti od 2002. do 2006. godine. Trenutni Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme) (http://cordis.europa.eu/fp7/home_en.html) za istraživanje i tehnološki razvoj obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. godine. Iako još nije članica Europske unije, Republika Hrvatska može u Programu sudjelovati sa svim pravima i mogućnostima kao i zemlje članice.
Dosadašnje četverogodišnje trajanje programa zamijenjeno je sedmogodišnjim programom sa znatno većim proračunom od prethodnog. Proračun Šestog okvirnog programa iznosio je 17,5 milijardi eura i bio je za 17% veći od prethodnog programa, dok je za Sedmi okvirni program planirano više od 50 milijardi eura.
Okosnicu strukture FP7 programa čine četiri specifična programa: Suradnja (Cooperation), Ideje (Ideas), Ljudi (People) i Kapaciteti (Capacities).
Program Suradnja (http://cordis.europa.eu/fp7/cooperation/home_en.html) podupire sve oblike znanstvenih istraživanja. Omogućuje suradnju ne samo među europskim znanstvenicima, nego i njihovu suradnju sa znanstvenicima u zemljama izvan Europe. Također, podupire suradnju između sveučilišta, tvrtki i istraživačkih centara. Program je podijeljen na deset najvažnijih istraživačkih tema: zdravlje, hrana i poljoprivreda, informacijske i komunikacijske tehnologije, nanoznanosti, energija, zaštita okoliša, transport, društveno - ekonomske znanosti, svemir i sigurnost.
Od svih tema programa Suradnja, za naš je Fakultet svakako najvažnija tema Zdravlje (Health). Ukupni budžet veći je od 6 milijardi eura. Najvažniji ciljevi istraživanja u okviru ove teme su poboljšati zdravlje građana Europe, jačati konkurentnost u tvrtkama koje djeluju u zdravstvenom sektoru, te pridonijeti rješavanju globalnih problema na temu zdravlja. Kao prioritetne teme navedeni su zdravlje djece i starijih građana, kronične bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, inovacije u dijagnostici i načinima liječenja, a naglasak je i na kliničkoj primjeni otkrića iz temeljne znanosti. Istraživanja u okviru teme Zdravlje usmjerena su u tri skupine aktivnosti:
Health |
||
Biotechnology, generic tools and medical technologies for human health |
Translating research for human health |
Optimising the delivery of health care to European citizens |
| - High-throughput research - Detection, diagnosis and monitoring - Prediction of suitability, safety and efficacy of therapies - Innovative therapeutic approaches and interventions |
- Integration of biological data and processes |
- Translation of clinical outcome into clinical practice, including better use of medicines - Quality, efficiency and solidarity of health care systems, including transitional health care systems - Enhanced health promotion and disease prevention |
Specifični program Ideje(http://cordis.europa.eu/fp7/ideas/home_en.html) pomaže izvrsnost u graničnim istraživanjima i omogućuje najboljim znanstvenicima sudjelovanje u vodećim timovima u Europi, gdje oni, donošenjem svojih specifičnih znanja, pomažu jačanju kreativnosti, a time i izvrsnosti. Pomoć je više namijenjena individualnim timovima nego velikim konzorcijima.
U okviru specifičnog programa Kapaciteti (http://cordis.europa.eu/fp7/capacities/home_en.html) znanstvenici mogu prijaviti svoje tzv. neistraživačke projekte. Ovaj program potpomaže aktivnosti namijenjene jačanju istraživačkih kapaciteta, stvaranju novih, jačanju inovativnih kapaciteta malih i srednjih tvrtki, jačanju istraživačkih potencijala europskih regija, te povezivanju znanosti i društva.
Specifični program Ljudi (http://cordis.europa.eu/fp7/people/home_en.html) promovira mobilnost znanstvenika i razvoj njihovih karijera kroz dvije osnovne ideje: razvoj karijera i cjeloživotno učenje za europske znanstvenike kroz brojne individualne stipendije, te međunarodnu suradnju sa znanstvenicima iz „trećih zemalja“. Najveći dio aktivnosti ovog programa znanstvenicima su poznate kao Marie Curie aktivnosti. Zahvaljujući njima veliki broj istraživača može svake godine raditi i usavršavati se u inozemstvu. Poboljšanjem općih uvjeta za istraživanje i razvoj, Europska unija odlučila se boriti protiv „odljeva mozgova“ i potaknuti europske znanstvenike koji rade u SAD-u i drugim zemljama da se vrate i tako pridonesu razvoju Europskog istraživačkog prostora.
Uz dovoljno vremena, kvalitetnu ideju i dobro sastavljen konzorcij, moguće je sastaviti i na natječaj prijaviti konkurentan projektni prijedlog.
Pri pripremi projektnog prijedloga potrebno je konzultirati sve relevantne dokumente, popis kojih se nalazi uz objavljeni natječaj. Prvi korak je čitanje Radnog programa koji se odnosi na određeni specifični program, odnosno temu, a koji se ažurira jednom godišnje. Nakon provjere planiranih natječaja za određeno područje i odabira onog natječaja koji najviše odgovara istraživačkoj ideji ili realizaciji određene aktivnosti, potrebno je proučiti i detaljne upute za sudjelovanje, financijska pravila, te vodiče za pravna i etička pitanja. Projektni prijedlozi šalju se isključivo elektroničkim putem do točno navedenog roka za prijavu. Prijavljeni projekti koji udovoljavaju osnovnim tehničkim pravilima (prijava u navedenom roku, udovoljavanje kriterija o broju sudionika, ispunjeni svi potrebni obrasci, sadržaj prijave odgovara natječaju) prolaze detaljnu evaluaciju od strane najmanje tri nezavisna stručnjaka Europske komisije. Koordinatori najbolje ocjenjenih projekata pozivaju se na pregovore s Europskom komisijom radi eventualnih manjih izmjena u projektnom prijedlogu, a u slučaju uspješnih pregovora potpisuje se ugovor (Grant Agreement) i time označava službeni početak rada na projektu. Tijekom cijelog trajanja projekta potrebno je poštivati pravila i rokove, čuvati svu dokumentaciju, redovito pisati izvješća i ispunjavati sve ostale obveze kako bi se projekt uspješno priveo kraju. O postojanju projekta, kao i o rezultatima, potrebno je obavijestiti i javnost.
